Utjecaj bjelančevina iz majčinog mlijeka na zdravlje Vaše bebe

Najbolje što možete učiniti kako biste osigurali da Vaša beba dobije pravu količinu bjelančevina je dojenje. Ono je idealan izvor bjelančevina, i ukupnih hranjivih tvari, za bebe jer se prilagođava njihovim promjenjivim potrebama. To znači da ne morate brinuti da će Vaše majčino mlijeko imati previše (ili premalo) bjelančevina.

Istina je da Vaša beba treba bjelančevine za zdrav rast. Zapravo, treba joj više bjelančevina po kilogramu tjelesne težine od Vas. Međutim, previše bjelančevina može negativno utjecati na njezino zdravlje. Istraživanja su pokazala da bebe koje konzumiraju previše bjelančevina prebrzo dobivaju na težini i ta dodatna masnoća može ostati s njima kako stare. Suprotno nekim uvjerenjima, bucmasta beba nije zdravija od djeteta koje ima normalnu i zdravu težinu.

Sprječavanje zdravstvenih problema sada i u budućnosti

"Manje je vjerojatno da će dojenčad razviti uobičajene infekcije u djetinjstvu kao što su proljev, ozbiljne prehlade ili infekcije uha i grla. I sve je više dokaza koji upućuju na to da je dojenje povezano sa zdravim rastom djeteta, uključujući razvoj mozga, a kasnije i govor, inteligenciju i akademsku uspješnost", objašnjava dr. Evelyn Spivey-Krobath, doktorica znanosti, nutricionistička znanstvenica u Nestlé Nutritionu. Bjelančevine majčina mlijeka igraju važnu ulogu u zdravlju Vaše bebe zbog imunoloških faktora, te zato što sadrže aminokiseline potrebne za razvoj mozga.

Savršene porcije

"Dojenje je povezano sa zdravom, poželjnom stopom debljanja tijekom djetinjstva i može pomoći Vašoj bebi da ostane na odgovarajućoj krivulji rasta. To je djelomično zbog prilagođene razine bjelančevina koje majčino mlijeko sadrži. Dojenje također pruža umjeren, ali dosljedan zaštitni učinak protiv kasnije pretilosti", objašnjava dr. Spivey-Krobath. "Kombinacija studija otkrila je da su djeca koja su dojena imala 20 % manji rizik od prekomjerne težine (i 25 % manji rizik od pretilosti) pri upisu u školu u usporedbi s onima koja nikada nisu bila dojena."

Duljina vremena koje provedete dojeći također ima učinka. "Što je dijete duže bilo dojeno, to mu je manji rizik od prekomjerne težine ili pretilosti u dobi od pet do šest godina", dodaje dr. Spivey-Krobath. Stručnjaci za javno zdravstvo identificirali su rješavanje problema pretilosti i težine u djetinjstvu kao ključan način za smanjenje zdravstvenih problema u kasnijem djetinjstvu i odrasloj dobi. "Dojenje djeteta najbolji je način da osigurate da ono zdravo odraste."

Vaš akcijski plan

 Učinite... hranite dijete isključivo dojenjem u prvih šest mjeseci. Majčino mlijeko sadrži pravu količinu i kvalitetu bjelančevina kako bi zadovoljilo promjenjive potrebe Vaše bebe dok raste.

 Nemojte ... davati svom mališanu kravlje mlijeko u prvoj godini života. Sadrži više bjelančevina od majčinog mlijeka i nije pogodno za njegov nezreli probavni sustav.

^{Izvori
Agostoni C, Braegger C, Decsi T et al. Breast-feeding: A commentary by the ESPGHAN Committee on Nutrition. J Pediatr Gastroenterol Nutr 2009; 49(1):112–25. 
Arenz S, Ruckerl R, Koletzko B et al. Breast-feeding and childhood obesity—a systematic review. Int J Obes Relat Metab Disord 2004; 28(10):1247-56. 
Belfort MB, Rifas-Shiman SL, Kleinman KP et al. Infant feeding and childhood cognition at ages 3 and 7 years: effects of breastfeeding duration and exclusivity. JAMA Pediatr 2013; 167(9):836-44. 
Cai S, Pang WW, Low YL et al. Infant feeding effects on early neurocognitive development in Asian children. Am J Clin Nutr 2015; 101(2):326–36. 
Dewey KG. Growth characteristics of breast-fed compared to formula-fed infants. Biol Neonate 1998; 74(2):94-105. 
Fonseca AL, Albernaz EP, Kaufman CC et al. Impact of breastfeeding on the intelligence quotient of eight-year-old children. J Pediatr (Rio J) 2013; 89(4):346-53. 
Harder T, Bergmann R, Kallischnigg G et al. Duration of breastfeeding and risk of overweight: a meta-analysis. Am J Epidemiol. 2005; 162(5):397-403. 
Koletzko B, von Kries R, Closa R et al. Lower protein in infant formula is associated with lower weight up to age 2 y: a randomized clinical trial. Am J Clin Nutr 2009; 89(6):1836–45. 
Leventakou V, Roumeliotaki T, Koutra K et al. Breastfeeding duration and cognitive, language and motor development at 18 months of age: Rhea mother-child cohort in Crete, Greece. J Epidemiol Community Health 2015; 69(3):232–9. 
Victora CG, Barros FC, Horta BL et al. Breastfeeding and school achievement in Brazilian adolescents. Acta Paediatr 2005; 94(11):1656-60. 
Victora CG, Bahl R, Barrios AJ et al. Lancet Breastfeeding Series Group. Breastfeeding in the 21st century: epidemiology, mechanisms, and lifelong effect. Lancet 2016; 387(10017):475-90.  
Posljednji put revidirano: svibanj, 2017.}